«Vozačku i prometnu, molim!», 2007.

Nekonvencionalan naziv izložbe, sastavljen od sintagme koju svakodnevno izgovaraju prometni policajci u nadzoru vozila i vozača, bio je dovoljan da privuče pozornost stručne javnosti i građana

Obilježavanje ovogodišnjeg Dana policije u Zagrebu započelo je otvaranjem izložbe naslovljene „Vozačku i prometnu, molim!“, koju je u sjedištu MUP-a postavio Muzej policije. Okupljene predstavnike Gradskog poglavarstva, Hrvatskog autokluba, ravnatelja policije Marijana Benka te načelnika odjela Ravnateljstva policije, uzvanike iz javnog života, policajce i građane pozdravio je glasnogovornik MUP-a RH Zlatko Mehun, a zatim se nazočnima obratio voditelj Muzeja policije Željko Jamičić, koji je podsjetio na osnutak prometne policije početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća, a istaknuo je i nekoliko zanimljivosti iz njezina rada.

Otvarajući izložbu, ministar Ivica Kirin pozdravio je okupljene, istaknuvši i upozorivši na sudjelovanje najmlađih sudionika u prometu te apelirao na savjest vozača. Najavio je tom prigodom i nove preventivne aktivnosti policije i promjene u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, što će omogućiti učinkovitije postupanje prema najtežim prekršiteljima prometnih propisa te podignuti razinu prometne kulture, ali i pridonijeti smanjenju broja kako lakših tako i težih prometnih prekršaja. Ministar je istaknuo i to kako «samo dvosmjerna komunikacija policije s građanima uvijek donosi dobre rezultate, a takvi dobri rezultati mogu se očekivati i u prometu».

Svečanost otvorenja izložbe svojim je nastupom uljepšao Dječji zbor „Klinci s Ribnjaka“ izvevši, danas već povijesne, ali mnogima znane pjesme poput „Čudna šuma“ i „Semafor“, što su bile prepoznatljiv znak preventivnih policijskih aktivnosti u drugoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća.  

Kad je 1899. godine grof Marko Bombelles iz Vinice, kraj Varaždina, dovezao prvi automobil u Hrvatsku, nisu postojali posebni prometni propisi, a kamoli prometna policija! No, već godinu dana potom izglasovan je „Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju za godinu 1900“, naredba broj 58.651 od 8. listopada 1900. o propisima glede vožnje automobil-kolima i motor-koturima na javnim cestama i putovima“. Izdvajamo dvije zanimljive odredbe - „Brzina vožnje u mjestima ne smije biti veća od one konja u dobrom kasu; … Konji uvijek imaju prednost“… Ili kad je Ferdinand Budicki ponosno dovezao svoje prvo vozilo u Zagreb 1901. godine, ubrzo je prijavljen zbog kršenja spomenute naredbe o brzini vožnje u naseljenom mjestu!

Prve vijesti o osnutku posebnog cestovnog i prometnog redarstva nalazimo 1921. godine u Zagrebu, pa tu godinu držimo godinom osnutka prometne policije u Hrvatskoj.

I tako su se redale povijesne činjenice: o tomu kad je utemeljena prometna policija (saobraćajna milicija) u Ilici 45, kad je postavljen prvi semafor, kako su izgledali nekadašnji satovi za naplatu parkiranja, koja je zemlja prva u Europi uvela granicu od 0,5 promila alkohola, tko je bio najpoznatiji zagrebački prometni policajac, zašto se kultni hrvatski film s kraja pedesetih zove H-8, zašto je „milicioner Zagi“ bio omiljeni lik u vrijeme Univerzijade '87, kojim idejama su se vodili pokretači Republičke jedinice MUP-a za nadzor autocesta 1980. godine, kako su izgledala vozila prometne policije nekad i danas, je li rotor u Novom Zagrebu uistinu «rotor smrti» i mnoštvo inih zanimljivosti…

U sklopu teme o upravljanju prometom pripremljena je i prigodna nagradna igra (Vidi pano Upravljanje prometom, drugi dio). Znajući u čemu vozači najčešće griješe i potaknuti iskustvom iz prakse, zainteresiranima smo ponudili da odgovore na tri pitanja koja su se odnosila na prednosti prolaska. Nažalost, u odgovorima smo očekivali potvrdu poznatog stanja, što se i dogodilo, jer je sedamdeset posto sudionika igre netočno odgovorilo na postavljena pitanja. Ponajviše teškoća i dvojbi razvidno je izazvalo pitanje o prednosti prolaska na križanju s kružnim tokom na kojem nema prometnih znakova jer je većina odgovorila kako prednost ima vozilo koje je u kružnom toku „jer su tako učili u autoškoli“, „jer im je tako rekao instruktor“, „jer na rotoru u Remetincu prednost ima ono vozilo koje je u kružnom toku“... U nakani da budemo jasni, često smo se upuštali u raspravu s uvjerljivim zagovornicima svog stava, što je bio zanimljiv dio, jer smo ih strpljivo uvjeravali u ispravne odgovore. Unatoč tomu najtvrdokorniji se nisu dali kaliti!? I što reći?! Neki od njih vozači su.