Ferdo Kovačević
Rodom je iz Smiljana i sin je pionira hrvatske telegrafije Ferdinanda Kovačevića. Završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1888., a umjetničko-obrtnu školu u Beču 1893. godine, gdje su mu profesori C. Karger, R. Rösler. Od 1902.radi kao učitelj crtanja na Šumarskoj akademiji i od 1905. godine u Obrtnoj školi.
Naslov profesora dodijeljen mu je 1909. godine, a od 1917. godine radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je još od 1908. godine honorarno predavao geometriju i perspektivu, a od 1913. i dekorativno slikanje. Njegov rad na Akademiji je okrunjen kada ga imenuju prorektorom akademske godine 1925./1926. U Zagrebu je radio kao dekorativni pomoćnik na unutarnjem uređenju zgrade MUO-a 1889. godine.
Na zidovima palače Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici naslikao je 1892. portrete Trajana, Sofokla, Homera i Euripida u Pompejskoj sobi, a oko 1894. godine i veliku figuralnu kompoziciju Alegorija na stropu lođe Zlatne dvorane. Sa Otonom Ivekovićem izradio je slike za crkvu sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu. U Zagrebu je s Bukovčevim krugom izlagao na Hrvatskoj narodnoj umjetničkoj izložbi 1894., te na Hrvatskom salonu 1898.g.
Glavninu njegova opusa čine lirski i melankolični pejzaži iz okolice Zagreba – ravnice i vrbe uza Savu – s obilježjima impresionizma ili intimističkoga realizma. U razdoblju od 1906. do 1915. kolorit mu je raznolik, od živoga širokoga raspona do odmjerenoga i prigušenoga, kao i faktura, koju prilagođuje slikanim elementima i osvjetljenju. Od 1915. zaokupljen je zimskim krajolikom, osobito obojenim svjetlosnim efektima na snijegu.
Krivotvorina umjetničke slike Ferde Kovačeića
„Vrbe na Savi“
tehnika: ulje na platnu
dimenzije: 82 x 61 cm
MP 2453
Sporna slika izazvala je sumnju u autentičnost s obzirom na način slikanja, potpis i dataciju.
Prilikom vještačenja za usporedbu korištena je jedna nesporna slika F. Kovačevića iz Moderne galerije (MG 462) i predmetna slika kao sporna.
Slikarski rukopis i slikarski postupak ne odgovaraju analiziranoj nespornoj slici F. Kovačevića. Izrađena je rjeđom bojom uz obilnije korištenje sikativa, crtačkom pristupu u detaljima, po koloritu, po korištenju prostornih i kolorističkih elemenata kojima se gradi kompozicija i prostornost slike.
Fizikalna analiza (XRF) pokazala je da se pri slikanju sporne slike koristila mješavina bijelih boja, cink bijele i titan bijele barija i kalcij karbonata. Dakle jedna standardizirana, suvremena varijanta titan-cink bijele boje, koja se od početka korištenja 1921. godine do danas usavršavala.
Titan bijela boja industrijski se počinje proizvoditi tek od 1916.ili 1917. godine i nije vjerojatno da se je titanovo bjelilo prije početka industrijske proizvodnje koristilo u Hrvatskoj.
Ispod vidljive slike postoji jedna ili više starijih slika. Donja slika je slikana kadmij crvenom bojom. Kadmijska crvena se koristi između 1830. i 1910. godine, a nakon toga se kadmij dijelom ili potpuno zamjenjuje selenom, no na spornoj slici boja ne sadrži selen. Prema tome bi se moglo zaključiti da je vidljiva slika nastala u razdoblju između 1830. i 1910. godine.
Sporna slika je slikana na platnu sličnog broja niti kao nesporna, korišteno je ostarjelo (već korišteno platno) no platno koje se po načinu proizvodnje razlikuje od platna nesporne slike. To navješćuje poznavanje tehničkih detalja i namjeru izrade krivotvorine, a ne izrade kopije u funkciji vježbe.
Korištenje podokvira bez mogućnosti širenja (kajlanja) preradom starijeg okvira i namjernog korištenja ostarjelih materijala koji se neće rastezati, govori o namjeri izrade krivotvorine. Zanatski školovani slikari, a to je F. Kovačević bio, uglavnom koriste podokvire s kajlama kako bi osigurali kvalitetno napinjanje i izbjegli kasnije oštećivanje slika.
Potpis je popravljan kako bi se približio originalu, no ostao je trag izbrisane boje. Uočljiv je i različit smjer ispisivanja nekih slova.
Kod snimanja UV fluoroscencije uočava se različita fluorescencija u zoni potpisa i na dva manja mjesta iznad potpisa od fluorescencije ostalog dijela slike. Ta je razlika vjerojatno posljedica prenošenja laka s tragovima pigmenta obrisane prve verzije potpisa.