Izložba dijela Zbirke plakata Muzeja policije listopad/prosinac 2015.
Foto: MUP
U Ministarstvu unutarnjih poslova, Savska 39, Muzej policije je od 15.11.2015. do 10.1.2016. postavio izložbu plakata iz Zbirke plakata Muzeja policije. Zbirka spada u sekundarne zbirke, zajedno sa zbirkama letaka i policijskih kalendara.
Zbirka plakata Muzeja policije broji gotovo 280 plakata. Spada u sekundarne zbirke, zajedno sa zbirkama letaka i policijskih kalendara. Plakati su podijeljeni u sljedeće grupe: Djeca u prometu, Hodočašća, Humanitarne akcije, Izložbe, Nasilje, Ovisnost, Pirotehnika i oružje, Samozaštita, Sigurnost u prometu – jedna od najbrojnijih grupa, Sportska natjecanja, Strane policije i Važni događaji. U našoj zbirci nalaze se plakati dimenzija od A4 veličine pa sve do 70x100 cm, otisnutih klasičnim načinom tiskanja ili fotokopiranjem.
Za postav na izložbi prikazana je trećina plakata. Područje sakupljanja plakata su sve aktivnosti u kojima sudjeluje policija, a posebno su značajni oni iz preventivnih akcija policije iz nacionalnih programa kao što su: manje oružja-manje tragedija, Sigurnost cestovnog prometa, Mir i dobro itd.
Plakat - značenje
Pojam plakat najčešće se koristi u opisivanju većeg ili manjeg primjerka papira koji služi u svrhu promoviranja raznih aktivnosti. Obično to biva grafički umnožena obavijest nalijepljena ili izvješena na javnim mjestima, pri čemu sam sadržaj i tekst za cilj imaju privlačenje pogleda, odnosno dobrim efektom boja i cijele grafičke kompozicije upadljivije djelovanje.
Povijesno gledano, u rimsko doba obavijesti su ispisivane na zidove ili na drvene pločice. U srednjem vijeku plakati se ispisuju rukom, a pojavom tiska ulaze u širu upotrebu.
U 16. st. javlja se kao letak manjeg formata s tekstom i ilustracijama u drvorezu ili bakrorezu.
U 17. i 18. st. česti su u Engleskoj i Francuskoj politički letci s karikaturama.
U 19. st. litografske plakate u Francuskoj rade H. Daumier, P. Gavarni i Grandville. Od 1866. francuski slikar i grafičar Jules Cheret usavršava u Parizu tehniku višebojne litografije i stvara novi stil plakata, elegantan i duhovit. Poznat je po svojim prpošnim ženskim likovima, iz čega je proizašao i izraz koji po njemu i danas poznajemo - "šeretski". Daljnja povijest nam donosi Toulosovo shvaćanje plakata kao oblika ulične slike, dok 20. stoljeće donosi rusku avangardu i uspješna rješenja plakata, dok se plakatima tada u Hrvatskoj bave Tomislav Krizman i Ljubo Babić, a potom Boris Bućan i Boris Ljubičić.
Glavni elementi koji sačinjavaju plakat su slova i slika. Slova moraju biti dovoljno velika i čitka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo, u prolazu šetnjom, autom, tramvajem i sl.