"Zašto suparnici?", 2008.

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Izložba je otvorena 25. rujna u povodu obilježavanja Dana policije, a rezultat je jednogodišnjeg rada višeg kustosa Željka Jamičića, voditelja Muzeja policije, i Željke Sušić, više kustosice iz Tiflološkog muzeja.

Iza naziva izložbe pod nazivom „Zašto suparnici?“, zapravo se krije priča o policajcima i navijačima koji su se početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u začetku Domovinskog rata, našli u prvim redovima obrane Hrvatske, a danas, osamnaest godina kasnije, na suprotnim stranama. Kako? Zašto? Navijačko huliganstvo, česti neredi na športskim borilištima i nasilje policajce i navijače – nasilnike postavilo je na suprotstavljenu stranu. 

„ Športsko nadmetanje bez navijača nema smisla. Ono je tek puko iskazivanje vještina i sposobnosti. Navijači mu udahnjuju naboj. No, nakon športskog nadmetanja trebali bismo otići kući sretni i zadovoljni bez kiselog okusa u ustima. To je naša poruka svim navijačima. Navijači nisu huligani. Nažalost, bolna je činjenica da su športska nadmetanja postala i pozornica „igračima iz sjene“, ljudima koji igraju neke svoje utakmice, ljudima koji se dokazuju nekim drugim vrijednostima, koje većina nas ne dijeli“, istaknuo je na otvorenju izložbe ministar unutarnjih poslova, obrativši se mnogobrojnim gostima, ali i javnosti, naglasivši kako su „vrata Ministarstva i Ravnateljstva hrvatske policije otvorena za dijalog s predstavnicima navijačkih udruga.

„Policija ovaj problem želi riješiti. Športsko nadmetanje treba biti praznik športa i mjesto uživanja, a tomu će doprinos dati upravo ti mladi ljudi koji nam se danas možda čine kao problem. Tvrdim da nisu oni problem, samo ih katkad treba znati čuti, pozorno saslušati njihova razmišljanja i pomoći im, pravilno ih usmjeriti… U tom kontekstu i ova izložba ima isključivo taj smisao“, kazao je ministar. 

Postav izložbe na površini od dvjesta četvornih metara zadire u sociološki fenomen današnjeg društva, istodobno ukazujući i na ulogu policije u sprječavanju nereda u čijem su suzbijanju odgovorni pripadnici Interventne policije. O nastanku, zadaćama, opremi i radu Interventne policije MUP-a RH govori i dio izložbena postava. Uprizorena je njezina specifična oprema, popraćena prikazima filmova s vježbi u Zagrebu, Varaždinu i Sisku. 

Muzej policije stalno njeguje suradnju s kolekcionarima policijskog znakovlja. I ovaj su put kolekcionari dio svojih zbirki na temu rada pripadnika Interventne policije predstavili Boštjan Sever iz Slovenije (Sečovje), Gregor Wenda iz Austrije (Beč) i jedan od najvećih europskih sakupljača Ljubomir M. Kokošar iz Zagreba.  

Izložbenim postavom pratimo povijest nastanka „igre loptom“, od „pukog trčanja za krpenom loptom“, što je u odnosu na današnji nogomet tek slaba naznaka suvremenom nogometu, do nastanka suvremenog nogometa i pojave navijača.  Pogrešno je razmišljanje da su navijački neredi novovjeki problem, što izložba demantira. Prema dostupnim dokumentima, vidljivo je kako su neredi na borilištima zabilježeni još u vrijeme antičkog Rima!  

Utjecaj rock glazbe i javnih medija, prije svega televizije, sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji, a danas u cijeloj Europi, pridonio je transformaciji lika navijača: od pasivnih gledatelja do gledatelja navijača koji su postali „dvanaesti igrač“. Dok se pripadnost nekom klubu očituje davanjem potpore navijanjem s tribina, nošenjem klupskih obilježja i transparenata, riječ je o društveno prihvatljivom navijanju. Kad navijanje preraste u uvredljivo rasno, nacionalističko ili neprihvatljivo političko skandiranje, pretvara se u razbijačko ponašanje na stadionu i izvan njega. I tad je riječ o društveno neprihvatljivom navijanju i ponašanju koje svaka društvena zajednica mora sankcionirati. 

Izložba tumači zašto je došlo do tragedije na stadionu u Heyselu i s kakvim posljedicama, postavljajući pitanje: „ Zar se i kod nas mora dogoditi tragedija pa da kao društvo na njega reagiramo?“ 

Kako nasilje nije ograničeno samo na stadione, zanimljiv izložak s izložbe je kapa brutalno pretučenog francuskog policajca Davida Nivela, koju je na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine na glavi nosio tadašnji hrvatski izbornik hrvatske izabrane vrste Miroslav Blažević. 

Crtežima, izvornim fotografijama sa stadiona, oduzetim navijačkim „rekvizitima“ (noževima, bokserima, drvenim i bejzbol palicama, kukama …), neprimjerenim navijanjem koje prelazi u ulični rat s policijom, izložba odaje današnjicu u kojoj je gotovo svaki veći športski susret na granici rizičnog. Iz grafikona se iščitavaju podaci o povećanom broju lakše i teže ozlijeđenih osoba, uništenih lokala, osobnih vozila i vozila javnog prijevoza…  

Kako takvim ponašanjem nastaje golema materijalna šteta i stvara se osjećaj nesigurnosti u prvim redovima obrane od takvog ponašanja stoji interventna policija koja pritom rabi svoja zakonska sredstva prisile. Mjere privođenja, zabrane kretanja, obveznog javljanja u policijsku postaju u vrijeme odigravanja nogometnih susreta, novčane kazne … nisu popularne metode, ali policija je dužna štititi opću sigurnost svojih građana i javni red i mir i ona će to i ubuduće činiti. 

Iako je izložba bila namijenjena svim građanima, neovisno o dobi i spolu, ciljani posjetitelji bila su školska djeca i mladež jer službeni pokazatelji govore kako su sve mlađe osobe evidentirani nasilnici na športskim terenima. 

Oko tisuću posjetitelja, zagrebačke srednjoškolske mladeži, predvođenih svojim profesorima i nastavnicima, u čak 24 organizirane skupine, razgledalo je izložbu, koja je vrata posjetiteljima zatvorila 12. listopada.

Asima Selaković, profesorica Privatne ekonomske škole INOVA iz Zagreba, dojmove je prokomentirala, kazavši kako drži da je tema izložbe izvrstan odabir za ovaj uzrast mladih.

Mladi često nemaju priliku vidjeti ovaj društveni problem s druge strane priče. Inače, već smo bili na izložbama Muzeja policije, ali i u drugim muzejima, jer smatramo da učionica nije jedino mjesto učenja i spoznavanja.“ 

Kako i koliko mladićima navijanje određuje ponašanje, kazali su nam i sami posjetitelji.

Ivan Kordić, učenik I. razreda Ekonomske škole iz Zagreba i navijač Dinama, drži kako je izložba izuzetno zanimljiva jer pokazuje kako nasilje treba izbjegavati i mijenjati navijačko ponašanje. „Jasno je da nisu svi navijači razbijači, ali je važno da svi reagiramo na pojavu nasilja tamo gdje se pojavi“, kazao je.

Igor Ribić, mladi je nogometaš HAŠK-a i zaljubljenik u nogomet, smatra da se mladi trebaju više baviti nekim oblikom sporta, a manje vremena provoditi u kafićima, parkovima, ulici uz neizostavno pivo.

„ Ovo što sam vidio na izložbe, to nisu navijači. To su huligani. Meni osobno pravi su navijači uzor jer bodre svoje ekipe, pjevajući i zabavljajući se usput, ali bez grubost, vrijeđanja i uništavanja

Autor izložbe i voditelj Muzeja policije Željko Jamičić zadovoljan je reakcijama mladih. Prema njegovim riječima, svrha izložbe je ostvarena jer je rješenje navijačkih problema moguće jedino preventivnim djelovanjem među mladima, čemu je ova izložba djelomice pridonijela.  

Valja naglasiti kako je čak stotinu mladih posjetitelja sudjelovalo u ponuđenoj im nagradnoj igri, a njih deset je, odgovarajući na pitanja o dobrom i lošem ponašanju na športskim priredbama, osvojilo nagrade ulaznice za kazališnu predstavu Metastaze u Satiričkom kazalištu Kerempuh.