- Objavljeno: 22.01.2025.
100. godina od smrti Ivana Vučetića (1858. - 1925.)
.png?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
 JUAN VUCETICH U SVOM UREDU U POLICIJSKOJ ODJELI PCIA U BUENOS AIRESU (Custom).jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
 FICHA INDIVIDUAL DE VUCETICH copy (Custom).png?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
.png?width=1500&height=1000&mode=max)
.png?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
Ivan Vučetić - velikan svjetske kriminalističke znanosti
.jpg)
Ivan Vučetić rodio se 20. srpnja 1858. u Hvaru, gdje je živio i radio do 1884., kada je u dobi od 26 godina emigrirao u Argentinu, gdje je nakon četiri godine stupio u Centralni ured policije u La Plati. Kao argentinski državljanin promijenio je ime u Juan Vucetich.Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Proučavajući više postojećih metoda klasifikacije otisaka prstiju uočio je brojne nedostatke te uspostavio vlastiti sustav klasifikacije otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.
Novi sustav identifikacije uključivao je deseteroprstno daktiloskopiranje i evidentiranje kriminalaca na temelju razvrstavanja otisaka prstiju desne i lijeve ruke te posebnih klasifikacijskih oznaka za svaki oblik crteža papilarnih linija.
Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (kartonu). Time je osnovana prva deseteroprstna zbirka.
.png)
Stvorio je prvi sustav klasifikacije otisaka prstiju primjenjiv u praksi te uveo deseteroprstno daktiloskopiranje i evidentiranje kriminalaca utemeljeno na razvrstavanju otisaka prstiju lijeve i desne ruke te posebnih klasifikacijskih oznaka za svaki oblik crteža papilarnih linija.Izdao je brojna djela vezana uz daktiloskopiju, a Vučetićev sustav klasifikacije otisaka prstiju usvojili su u Brazilu, Čileu, Urugvaju te poslije i u cijeloj Južnoj Americi..jpg)
U lipnju 1892. u argentinskom gradu Necocheu dogodilo se ubojstvo šestogodišnjeg dječaka Ponciana Carballa Rojasa i njegove četverogodišnje sestre Terese. Njihova majka Francisca Rojas na vratu je imala ranu zadobivenu nožem, a tvrdila je da je za napad odgovoran njezin bivši ljubavnik Pedro Velásquez. No Velásquez je poricao krivnju, a imao je i alibi pa je u pomoć mjesnoj policiji početkom srpnja 1892. stigao inspektor Eduadro Alvarez iz središnjeg policijskog ureda u La Plati. Alvarez je zamijetio krvavi otisak na vratima na mjestu zločina te zatražio da se Francisci Rojas uzme otisak prstiju. Usporedbom njezina i krvavog otiska prstiju na vratima, Ivan Vučetić otkrio je da je Francisca Rojas ubojica vlastite djece, a da je Pedro Velásquez nevin. Suočena s dokazima, Francisca Rojas priznala je čedomorstvo, a za strašan je zločin osuđena na doživotnu robiju.Ovaj razriješeni slučaj dvostrukog čedomorstva u povijesti je zapisan kao prvi slučaj razriješenih ubojstava s pomoću otisaka prstiju.
Vučetićeva metoda identifikacije bila je prihvaćena u zemljama Južne Amerike i Dalekog istoka, dok su u Europi prihvaćene metode različitih kriminalista.
Ivan Vučetić umro je 25. siječnja 1925. godine. Pokopan je u supruginoj obiteljskoj grobnici, u gradu Doloresu u Argentini.
Vučetićeva metoda klasifikacije otisaka prstiju postala je temelj modernog sustava identifikacije osoba i neizostavan alat u istraživanju kriminala diljem svijeta. U spomen na tog velikana svjetske kriminalističke znanosti Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu nosi ime „Ivan Vučetić“.
Fotografije u galeriji ustupio je Museo Vucetich iz La Plate, kao i obitelj Ivana Vučetića s Hvara i gospođa Guiomar Vucetich iz Argentine.