Izložba krivotvorenih umjetnina „Ljepota lažnog sjaja“ prvi je put postavljena 2016. godine u Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu. Od tada izložba je bila postavljena u Varaždinu, Bjelovaru, Splitu, Zadru, Opatiji, Gospiću i Osijeku gdje je pobudila veliki interes kako građana, tako i stručnjaka - od povjesničara umjetnosti, akademskih slikara, likovnih kritičara i drugih stručnjaka. Veliki je interes galerija i muzeja za ovom izložbom iz cijele Hrvatske, pa će izložba gostovati i u drugim gradovima.
Krivotvorine umjetnina zasigurno su jedan od najzanimljivijih izložaka iz zbirki Muzeja policije koju čini oko 70-tak krivotvorina - većinom ulja na platnu i nekoliko skulptura.
Radi se o krivotvorinama radova poznatih hrvatskih slikara poput: Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića, Marsada Berbera, Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića, Dragice Cvek Jordan, Slave Raškaj i drugih. Tu su i skulpture Dušana Đamonje i Vojina Bakića, a od stranih autora krivotvorine Salvadora Dalija, Pierra Augusta Renoira, Amedea Modigliana i Pabla Picassa.
Sustavno prikupljanje ove građe započelo je 2009. godine kada je Muzej policije putem Uprave kriminalističke policije sa sudovima dogovorio da se nakon pravomoćnih sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već predaju Muzeju.
Najvažnije pitanje koje se ovdje postavlja je kako razlikovati krivotvorinu? Ponekad se razlike mogu uočiti golim okom, a vjernije krivotvorine uspijevaju otkriti samo autori ili znanstvene metode koje provodi Hrvatski restauratorski zavod ili MUP-ov Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.
Cilj ove izložbe je prevencija, odnosno upozoriti građane na bezobzirnost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih, ali naivnih i neupućenih kupaca.
Tu je i edukativan pristup koji će budućim kupcima umjetnina ukazati na suvremene metode vještačenja sumnjivih umjetničkih djela i upozoriti na što moraju obratiti pažnju kod kupnje umjetnina.
Pri kupovini umjetnina pripazite na nekoliko savjeta da ne budete žrtva krivotvoritelja:
- Pogledajte pozadinu sliku ili dno skulpture – Ondje često postoji mnogo informacija kao što su stare aukcijske naljepnice ili vlasničke markice. Krivotvoritelji često paze samo na prednju stranu svojeg rada, ali ne obraćaju pozornost na dijelove koji nisu izloženi pogledu.
- Tražite dokumentaciju o podrijetlu umjetnine – To neka bude vaš obvezni zahtjev prodavaču umjetnina kako bi izbjegli probleme ako se uspostavi da je djelo ukradeno ili probavljeno na neki drugi ilegalan način.
- Dvostruko provjerite podrijetlo – Pripazite da podrijetlo koje imate zaista pripada onom radu kojim vi raspolažete, da nije slučajno posuđeno od nekog drugog rada istog umjetnika ili krivotvoreno. Budite sumnjičavi oko umjetnine čije podrijetlo ne možete provjeriti jednim telefonskim pozivom.
- Kupujte od poznatih i uglednih prodavača koji imaju čistu povijest - I poznati prodavači i aukcijske kuće mogu biti prevareni, ali je puno veća šansa da rade s autentičnim djelima. Treba imati puno sreće pri kupnji na neviđeno, što je redovito pri online kupovini, iako je priložena fotografija djela.
- Tražite forenzičnu analizu ili barem mogućnost da sami provjerite prije kupovine – Ovo bi trebalo biti standard kod kupnje umjetničkih djela velike vrijednosti. Ako prodavač ne dozvoli provjeru, to bi trebao biti znak za odustajanje od kupnje.
- Prije kupnje slike poznatog slikara istražite njegov likovni opus – Ako ste odlučili uložiti veći iznos novca u kupnju slike nekog poznatog slikara, proučite njegov opus ili se savjetujte s povjesničarom umjetnosti, kako ne biste kupili njegovu npr. mrtvu prirodu, a on je isključivo slikao pejzaže ili apstraktne motive.
- Provjerite na web stranici MUP-a da li je umjetnina ukradena – Prije kupnje provjerite na ovdje da li je umjetnina ukradena kako biste se uvjerili da za njom nije raspisana potraga.
