hrvatski slikar
Rođen je 14. listopada 1918. u Mirnovcu kraj Samobora. Školovao se u Samoboru, Sisku i Zagrebu. Godine 1938. upisao je Filozofski fakultet u Zagrebu (povijest umjetnosti), no već je slijedeće godine položio prijamni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studirao je kod prof. Krste Hegedušića, Omera Mujadžića i Vladimira Becića, a diplomirao je u slikarskoj klasi prof. Otona Postružnika. Predavao je Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kao docent od 1969., izvanredni profesor od 1975. i redoviti profesor od 1980.
Samostalno izlaže od 1945. Sudjelovao je na više od 250 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Pariz, Moskva, Lenjingrad, Bratislava, Prag, Varšava, Bukurešt, Sao Paulo, Rio de Janeiro, Atena, Bruxelles, Bonn, London, Antwerpen, Beč, Mexico, München, Budimpešta, Sofija, Caracas, New Delhi, Firenca, Kiel, Chicago), na bijenalima u Veneciji, Krakovu i New Yorku, te na Svjetskoj izložbi u Montrealu. Održao je oko 100 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Nagrađivan je sa brojnim nagradama. Nikola Reiser umro je 23. ožujka 2010. godine u Zagrebu.
Krivotvorina umjetničke slike
Nikole Reisera „Bijela ruža“
tehnika: ulje na platnu
dimenzije: 70 x 91 cm
MP 3000
Ova je slika poklon gđe Mirne Hromadtko-Reiser, vlasnice galerije slika "Mala" u Zagrebu.
O slici krivotvorini slike Nikole Reisera „Bijela ruža“ gđa Mirna Reiser je ispričala sljedeće: Nijansa sive boje podloge ne odgovara originalu. Ružu je Nikola Reiser crtao s 15-tak nijansi sive boje i nije koristio žutu kao što je na ovom radu. Nanos boje u cvijetu je radio sa lopaticom a ne kistom tako da je cvijet bio reljefan, a ne plošan.
Reiser je ponekad znao nacrtati mrtvu prirodu na slici kako bi dobio ravnotežu na platnu, ali na slici „Bijela ruža“ to nije nacrtao već je to dodatak krivotvoritelja. Izvorna slika je objavljena u monografiji o Nikoli Reiseru.
