U četvrtak, 23. rujna s početkom u 12 sati, u prostorijama MUP-a RH (u Savskoj 39 u Zagrebu), otvorena je impozantna izložba pod nazivom: „Samo smo slični – metode identifikacije osoba“.
Želimir Radmilović predavač, na Visokoj policijskoj školi kao sudionik u kreiranju i realizaciji izložbe i Nikola Milina, pomoćnik glavnog ravnatelja policije, ravnatelj Uprave za granicu.
Ideja za ovu izložbu začeta je prije dvije godine u časopisu „Policija i sigurnost“ . Kolega Želimir Radmilović objavio je članak Biometrijska identifikacija osoba u kriminalistici. Članak je privukao pozornost zbog obrađene teme, ali i zato jer je bio napisan kao prošireni sinopsis za izložbu: imao je svoj vremenski slijed i cjeline koje je za potrebe izložbe moguće dopuniti fotografijama, dokumentima i predmetima iz građe Muzeja policije i drugih izvora.
Na izložbi je opisano dvanaest metoda identifikacije osoba, što je samo dio poznatih metoda, a naglašene su one metode koje se primjenjuju kod nas, dok su mnoge metode budućnosti spomenute na otvorenju izložbe.
Gospodin Želimir Radmilović pojasnio je da cijela kriminalistika, odnosno cijelo njeno područje, zapravo identifikacija. Zadaća utvrđivanja istovjetnosti prati istražitelje od mjesta zločina do kraja kriminalističkog istraživanja.
Voditelj Muzeja policije Željko Jamičić istaknuo je da je svrha naše izložbe da se na popularan i dostupan način prikaže razvitak metoda za identifikaciju osoba: od povijesnih do današnjih objektivnih metoda, koje su temeljene na znanstvenim dokazima: od onih nepraktičnih, koje su bile podložne subjektivnim rezultatima mjerenja službenih osoba i koje su dugo trajale, do novih koje se obavljaju bez zadržavanja osobe.
Izložba utjelovljuje različite metode identifikacijskih osoba, od povijesnih do današnjih suvremenih metoda, s naznakama smjera u kojem će se razvijati metode identifikacije u budućnosti.
Potreba za identifikacijom i označavanje osoba, posebice onih koji svojim postupcima (nepoćudnim ponašanjem ili činjenjem kažnjivih djela) odstupaju od prihvaćenih normi društvene zajednice, postojala je u najstarijim razdobljima ljudske povijesti. Nehumane metode identifikacije sakaćenjem ili žigosanjem, vremenom su zamijenjene metodama subjektivne procjene policijskih agenata, da bi razvoj znanosti i tehnike u 19 stoljeću omogućio uvođenje objektivnih metoda.
U 21. stoljeću, zahvaljujući tehnološkom razvoju čovječanstva i napretku računalne tehnologije, ponovo se u uporabu vraćaju biometrijske metode mjerenja raznih dijelova ljudskog tijela (vene na rukama, mjere lica, 3D metoda), sve poznate metode se digitaliziraju, a uvode se i nove poput DNK metode, analize glasa, analize mirisa.
Ravnatelj uprave za granicu Nikola Milina rekao je kako je ova izložba odraz njihovih razvojnih očekivanja s obzirom da daje naznake u kojem bi se smjeru te metode mogle razvijati sutra.
Osim izložbenih primjeraka, posjetitelji imaju priliku vidjeti i dokumentarni film o Ivanu Vučetiću, tvorcu deseteroprstne daktiloskopije, i na taj način pobliže upoznati njegov rad i djelo, kojim je znatno pridonio u razvoju kriminalističkih znanosti, a kojima se koriste sve svjetske policije. Osim stručne edukacije, posjetitelji će također imati priliku osobno, kroz kompjutorski program, izraditi foto-robot prema riječima treće osobe, a kao uspomenu s izložbe ponijeti otisak svog prsta ili svoju signaletičku fotografiju. Također će se prezentirati metode identifikacije glasa (fonokopija) te provjera šarenice oka (irisologija).
Izložba je otvorena od 23. rujna do 10. listopada, radnim danom od 8 do 16 sati, a subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati. Izložbu prati prigodan katalog.