Povodom obilježavanja 25 godina od tragičnog događaja u Borovom Selu, masakra 12 hrvatskih redarstvenika, Muzej policije je u srijedu, 27. travnja, otvorio izložbu, ne bi li se prisjetio žrtve poginulih policajaca, a njenom memorijalnom dijelu dodana je i likovna sastavnica.
Povodom obilježavanja 25 godina od tragičnog događaja u Borovom Selu, masakra 12 hrvatskih redarstvenika, Muzej policije je u srijedu, 27. travnja, otvorio izložbu, ne bi li se prisjetio žrtve poginulih policajaca, a njenom memorijalnom dijelu dodana je i likovna sastavnica. Svoje likovne radove i ovim su povodom izložili Hilda Radovanović, umirovljenica MUP-a, Blanka Klemar Prša, djelatnica Službe za međunarodnu suradnju i Stjepan Harjač, policijski kapelan.
Voditelj Muzeja policije Željko Jamičić kronološki je podsjetio na nemile povijesne događaje koji su prethodili masakru u noći 1. na 2. svibnja 1991. godine, kada su poginule i ranjene hrvatske redarstvenike srpski pobunjenici masakrirali i zvjerski premlaćivali udaranjem tvrdim predmetima do neprepoznatljivosti. Dodao je kako su počinitelji zločina poznati, ali su amnestirani. „Točno se zna tko je bio u Borovom Selu i tko je koga ubio. Od 51 osobe protiv koje je Vojno tužiteljstvo u Osijeku podiglo optužnicu, samo je deset osoba proglašeno krivima i osuđeno u odsutnosti na po 20 godina zatvora. Godine 1998. osječki županijski sud primjenom Zakona o općem oprostu donosi rješenje o obustavi postupka i izvršenja kazne protiv svih koji su bili uključeni u optužnicu i svi su postupci obuhvaćeni. Zločin se ne kvalificira kao ratni jer su ga počinili civili. Na kraju, vođa pobunjenih Srba, koji je raspirivao mržnju, oslobođen je svih optužnica na Haaškom sudu“, zaključio je.
Prigodnim govorom obratio se i dr. Josip Mihaljević, voditelj projekta u MUP-u, koji je i sam tijekom ratnih godina sudjelovao u mnogim akcijama diljem Hrvatske. Prisjetio se kako se ova tragedija hrvatske policije, tada jedine legitimne oružane snage, dogodila u vrijeme kada Hrvatska nije bila međunarodno priznata. „Mladići, mnogi još golobradi, osim velikog srca i poneke maskirne odore i pješačkog naoružanja nisu imali ništa. Imali su ljubav prema domovini, veću od one koja ih je vezala za vlastite obitelji. Krenuli su u rat, u neizvjesnost, spašavati svoje kolege, u nadi da će uspjeti izvršiti zakonom određenu zadaću. Iako su neki kasnije ovaj događaj htjeli prikazati kao splet nerazumijevanja i nekih nesretnih okolnosti, jasno je da je sve već bilo unaprijed planirano“, kazao je. „Hrvati su narod velikog srca, uvijek su opraštali i sigurno će opraštati i neće nametnuti kolektivnu krivnju, ali ovaj zločin ima i ime i prezime. Ratni zločin ne zastarijeva. Ako smo abolirali ljude nismo abolirali zločin. Zbog povijesti, mira, razumijevanja i tolerancije bilo bi dobro da oni koji su učinili zločine za njih odgovaraju. A djela naših poginulih policajaca u Borovom Selu zauvijek će živjeti u našim srcima“, kazao je doktor Mihaljević prije nego što je otvorio izložbu.
Tamburaški orkestar Ministarstva unutarnjih poslova, pod ravnanjem profesorice Nevenke Pavleković, pripremio je kratki glazbeni program za posjetitelje. Tijekom izložbe bit će projicirane dokumentarne reportaže HTV-a o događaju u Borovom Selu i zbivanjima neposredno nakon tog događaja, a posebno će se emitirati film s postrojavanja Zbora narodne garde u Zagrebu, 28. svibnja 1991. godine, čiji je osnutak uslijedio ubrzo nakon krvavih događaja u Borovom Selu.
Izložba je otvorena do 10. svibnja, a može se razgledati svakim radnim danom od 8 do 16 sati u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova, Savska cesta 39. Ulaz je slobodan.
Pisane vijesti
