Foto: MUP
Izložba „Sv. Mihael – zaštitnik hrvatske policije“ postavljena je povodom Dana policije, u prostorijama MUP-a RH od 27. rujna do 13. listopada 2013., u organizaciji Muzeja policije, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Samostalne službe za suradnju s Vojnim ordinarijatom.
Svečanosti otvorenja izložbe nazočili su Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova, Miro Laco, pročelnik ureda gradonačelnika Grada Zagreba, Želimir Radmilović, načelnik Policijske akademije, Aco Martinović, načelnik Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima i drugi voditelji službi unutar MUP-a, kao i policijski službenici i djelatnici Ministarstva te autori radova i građani. Prigodnim govorima uzvanicima i posjetiteljima obratili su se Željko Jamičić, voditelj Muzeja policije, Luka Petrač, inicijator same izložbe te Josip Mihaljević, voditelj projekta pri Kabinetu ministra, koji je svečano otvorio izložbu.
Jamičić je u svom obraćanju podsjetio na početak devedesetih i ratnu agresiju na RH, kada je i započela briga Crkve za vojnike i policajce na području RH. Tadašnji predsjednik Republike uputio je Predsjedniku biskupske konferencije zamolbu da se pobrine za duhovnu skrb branitelja koji su branili svoju domovinu. Na otvorenju izložbe, policijski službenik iz Samostalne službe za suradnju s Vojnim ordinarijatom u Republici Hrvatskoj Mato Topić pročitao je Molitvu arkanđelu Mihaelu protiv zloduha. Svečanom ugođaju na otvorenju izložbe pridonio je i gudački kvartet Improvisato, koji je dvjema skladbama uveličao samu svečanost otvorenja.
Sveti Mihael proglašen je zaštitnikom hrvatske policije 1992. godine, od kada se 29. rujna slavi kao Dan hrvatske policije. U MUP-u djeluju tri kapelanije čiji je zaštitnik sveti Mihael: u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu, te u Policijskoj akademiji i sjedištu MUP-a. Širina prihvaćenosti svetog Mihaela među Hrvatima prikazana je i kroz fotografije župnih crkava iz svih krajeva naše zemlje, koje su također izložene na izložbi.
Arkanđeo Mihael - etimologija
Arkanđeo Mihael vojskovođa je vojske nebeske, jedan od trojice imenovanih anđela (uz Gabrijela i Rafaela). Jedini anđeo zvan imenom – arkanđeo. – „Kad se Mihael arkanđeo s đavlom prepirao za tijelo Mojsijevo…“ (Jd 9). Nazvan je knezom anđela koji priskače u pomoć Izraelu - „…ali Mihael, jedan od prvih Knezova, dođe mi u pomoć.“ (Dn 10, 13). Vođa je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). - „Nasta rat na nebu: Mihael i njegovi anđeli zarate se sa Zmajem…“ (Otk. 12. 7-12a). Prema liturgijskim tekstovima Mihael je voditelj duša u raj. Stari su ga pisci nazivali "vagatelj duša" na posljednjem sudu, a ikonografi ga prikazuju s vagom u ruci. Slikaju ga i kao "vojskovođu nebeske vojske" s plamenim mačem ili kopljem, a u srednjem vijeku u tadašnjoj vojničkoj opremi: oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem.
Obično se prikazuje u žaru borbe, okružen drugim anđelima, kako pobjeđuje Sotonu (koji je često prikazan likom zmaja ili slične zastrašujuće spodobe) i strovaljuje ga u pakao. Općenito, Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve. Bogoslužje ističe njegovu trostruku djelatnost u službi Crkve: borac molitelj i pratitelj. Štovanje mu počinje na kršćanskom Istoku u IV. stoljeću, a na Zapadu potkraj V. stoljeća. Zbog povijesne zadaće koja mu je dana, mnoge župe, a i hrvatska policija, uzeli su svetog Mihaela za moćnog zaštitnika, da ih svojom trajnom prisutnošću štiti u borbi protiv sila zla.
Od ideje do radova studenata
Ideja za izložbu nastala je početkom godine, na inicijativu docenta Luke Petrača s Učiteljskog fakulteta, s Katedre umjetničkih predmeta. On je predložio da se u prostoru Muzeja policije izlože likovni radovi studenata Učiteljskog fakulteta. Ideja je objeručke prihvaćena, budući da je misija Muzeja policije unaprjeđenje suradnje i razumijevanja između policije i društvene zajednice u kojoj služi. Izloženi radovi studenata Učiteljskog fakulteta izrađeni su na temu sv. Mihaela. Riječ je o skulpturama od žičane mreže koje prikazuju sveca, plošnim radovima iz područja dizajna i grafike te kompozicijama crteža/slike i teksta. Različitim tehnikama, kao što su tuš-drvce, olovka i tvrdi pastel, oblikovani su izloženi likovi.
Luka Petrač o studentskim radovima
Metal kao materijal ima svoje izvjesne kvalitete – rastezljiv je (može se izvlačiti u žice) i savitljiv je (može mu se dati željeni oblik kovanjem). Sve ta obilježja sadržana su u žičanoj mreži. Žičana mreža, u svom izvornom izdanju, tvori monoton žičani plašt, no žica je poslušna i podaje se koncepciji forme koja se može dati variranjem snažnijeg i slabijeg stiska ruke i kombiniranjem različitih (većih, manjih, dugoljastih, oblih…) oblika složenih u cjelinu. Skulptura je kroz povijest bila predstavljena na određen način. Od njezina početka u prapovijesno vrijeme pa sve do 20. vijeka skulptura se shvaćala kao umjetnost čvrste forme, mase koja ispunjava prostor.
Eksperimentiranjem s materijalom i otklonom od zadanoga tematskoga sadržaja umjetnici 20. stoljeća skulpturu su otvorili s namjerom da postane dinamična, da sakrije ili zanemari svoju masu i svoju mjerljivost. Ona postaje i crtež u prostoru. Promatrajući radove studenata UF-a nastalih na kolegiju Prostorno-plastičko oblikovanje 3 i 4 vidi se da puninu skulpture zaprema praznina, ali veoma dinamična praznina. Praznina ovdje postaje tek pridjev glavnoj likovnoj komponenti - dinamici. U likovnom izražaju prostor je nadvladao masu. Na anđeoskoj figuri sv. Mihaela naglasak je u motivima zaobljenih, najčešće napetih volumena (noge, trup, ruke, glava), gdje (ponajviše ruke, oružje i krila) prodiru u prostor i aktiviraju kompoziciju skulpture. Zaobljenim i napetim volumenima podređene su sve opisane pojedinosti tijela.
Tijela sv. Mihaela su u proporcionalnom odnosu iako ponegdje dugoljasti volumeni, plitka udubljenja ili izbočenja žičane mreže ne prate potpuno anatomiju tijela. Osim navedenih radova, oblikovanih žičanom mrežom, na izložbi se nalaze i plošni radovi iz područja dizajna i grafike. Kako se u najširem smislu dizajnu pristupa na način da se pokuša osmisliti likovno rješenje koje bi zadovoljilo mnoštvo različitih osobnosti, tako se ovdje može primijetiti različitost pristupa istoj temi (grafički dizajn, dizajn knjige, enciklopedije o anđelima, stranica o sv. Mihaelu) s istim oblikovnim ciljem, a to je kompozicija crteža/slike i teksta. Studenti su se na kolegiju Likovna kultura 2 pri rješavanju dizajnerskog problema odlučili na različite likovne tehnike (tuš-drvce, olovka, tvrdi pastel) kojima su oblikovali lik sv. Mihaela. U grafičkom izrazu nastaje redukcija i stilizacijom se ide prema bitnom. Tako studenti unutar tehnike monotipije biraju reduciranu paletu boja zasnovanu na jednostavnim kontrastima, dok kartonskim tiskom različitim formama likova određuju odnose koji determiniraju figuru sv. Mihaela u borbi s poluljudskim obličjem koje mu leži pod nogama.
Studentice i studenti koji su izradili radove za izložbu: Ana Marija Tolj, Kristina Kantoci, Marta Lacković, Renata Ojdanić, Sulia Jakovčev, Sanja Kolarić, Ivana Ćavar, Dorja Anić, Milan Radošić, Ivana Cepetić, Jelena Štula, Ena Nenadović, Anja Franceković, Anamarija Novosel, Mihaela Pavišić, Marija Pavković, Martina Marušić, Mateja Lukšić, Marija Klanac, Dubravka Buković, Sanda Ivančević, Helena Gašparić, Kakolina Klarić, Tea Vincetić, Sanja Radman, Aleksandra Šujica, Filomena Golomejić, Sanja Novosel, Ines Paučnik i Matea Arbanas.
Radionice za djecu
Tijekom trajanja izložbe organizirane su i dvije radionice Muzeja policije u suradnji s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu. Prva od dvije radionice održana je u ponedjeljak, 7. listopada, a na njoj je sudjelovalo devetero učenika 4.A razreda OŠ Julija Klovića iz Zagreba.
Nakon što su razgledali izložbu, učenici su započeli s izradom maketa crkava sv. Mihaela od žičane mreže. U tome su im pomagali docent Luka Petrač s katedre umjetničkih predmeta na Učiteljskom fakultetu i dvije studentice 4. godine, Ines Paučnik i Barbara Đakovac.
Druga radionica održana je s učenicima prvog razreda „Baltazar“ iz Osnovne škole „Tina Ujevića“. Kroz nekoliko tehnika, izrezivanjem i izradom kolaža, crtanjem žičanih skulptura olovkom, te izradom vitraja flomasterom, prvašići su s veseljem izradili 25 radova koji su potom postali aktualnim postavom izložbe. U njihovu likovnom izražavanju pomogle su im i studentice Barbara Đakovac, Matea Arbanas, Sanja Radman i Aleksandra Šuica.