Izložba 2005.

NJIMA U SPOMEN

Dan policije Ministarstvo unutarnjih poslova obilježilo je smotrom policijskih snaga i druženjem s građanima na otvorenom, svečanom akademijom, otvaranjem Centra za kriminalističku prevenciju u Zagrebu te otvaranjem izložbe u Muzeju policije posvećene dvjema obljetnicama - desetogodišnjici vojnoredarstvenih akcija Bljesak i Oluja i ulozi specijalne policije u tim akcijama te osamdesetogodišnjici smrti Hrvata, Ivana Vučetića, tvorca suvremene kriminalističke daktiloskopije. 
Na svečanom otvorenju izložbe postavljene u predvorju sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu, govorili su, osim Željka Jamičića, voditelja Muzeja policije, i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin i ministar kulture mr. Božo Biškupić, koji je u nazočnosti predstavnika državne izvršne vlasti, gradskog poglavarstva, predstavnika zagrebačkih muzeja i obrazovnih institucija te vojnog ordinarija monsr. Jurice Jezerinca, otvorio izložbu.
Površina od 230 četvornih metara ne daje velike mogućnosti za izlaganje jer to i nije pravi muzejski prostor. No, u neimanju odgovarajućeg prostora i ovaj je poslužio svrsi. Držali smo kako je izuzetno značajno da uz nekoliko proslava vojnih pobjeda u Domovinskom ratu, kojih je bilo tijekom 2005. godine, upriličimo posebnu izložbu na kojoj će se istaknuti uloga postrojba specijalne policije u tim dvjema oslobodilačkim akcijam, jer su i u oslobodilačkoj akciji Bljesak, u kojoj je oslobođena zapadna Slavonija i u oslobodilačkoj akciji Oluja, u kojoj je oslobođen ostatak zaposjednutog hrvatskog teritorija, pripadnici postrojba specijalne policije imali najteže ratne zadaće. 
Prikazom iz muzejskog fundusa nastojali smo prikazati terenske uvjete, opremu i naoružanje pripadnika specijalnih policijskih snaga. Iako te postrojbe danas više ne postoje u izvornom obliku, na njih kao nijemi svjedoci podsjećaju njihove zastave ili zastave udruga koje okupljaju bivše pripadnike tih postrojba. Da bismo bili vjerodostojni, posjetiteljima izložbe, dobrovoljcima i znatiželjnicima, omogućili smo da se načas nađu u poziciji specijalca u kompletnoj opremi te ih opteretili punim ruksakom i zaštitnim prslukom teškim dvadesetak kilograma! Tek toliko da se zna, mnogi su specijalci prvog dana Oluje pješačili i četrdesetak kilometara s teretom na leđima opterećeni naoružanjem, streljivom, zaštitnom opremom i hranom. Prema iskazima ti su tereti težili 25 do 50-ak kilograma!
Izvornim predmetima, fotografijama, filmovima i živom riječju sudionika tih događaja na popratnim predavanjima u sklopu izložbe nastojali smo posjetiteljima približiti zbivanja koja su bitna za suvremenu hrvatsku povijest i njezinu budućnost. Bile su to u tančine uvježbane i taktički odlično izvedene oslobodilačke akcije Hrvatske vojske i policije i da na njih s pravom možemo biti ponosni. Da smo u tomu kao muzealci uspjeli, potvrđuju riječi pohvale u Knjizi dojmova te mnoštvo telefonskih pohvala građana upućenih izravno tajništvu ministra unutarnjih poslova.
Na izložbi su se posebno, a opet nekako povezano, isticale i cjeline pod zajedničkim nazivom „Policije svijeta – na markama svijeta“ i dio koji je govorio o životu i djelu Ivana Vučetića i njegovom doprinosu svjetskoj kriminalističkoj znanosti. Izložbu o policiji u filateliji pripremili smo u suradnji s Hrvatskim filatelističkim savezom i na njoj smo pokazali kako neke zemlje drže do svojih policijskih snaga i njihovih akcija, što obilježavaju na filatelistički način: prigodnim izdanjima maraka, omotnicama ili žigovima. Stoga smo za ovu izložbu izradili prigodnu omotnicu s redizajniranim plakatom izložbe, žigom sa znakom Sv. Mihaela i oznake MUP-a i frankirali je s već izdanom markom Oluja. Zainteresiranim filatelistima spremni smo poslati naš prigodan filatelistički uradak. 
 
Autor izložbe je Željko Jamičić, voditelj i viši kustos Muzeja policije.
 
 

Uloga specijalne policije u akciji Bljesak

Vojnoredarstvena operacija Bljesak uslijedila je nakon niza provokacija srbočetničkih terorista na dijelu autoceste Zagreb-Lipovac, koja je prolazila kroz privremeno zaposjednuto područje zapadne Slavonije i bila je otvorena za slobodan promet na osnovi  potpisanog sporazuma hrvatskih i srpskih vlasti.
 
U oslobađanju zapadne Slavonije glavnu je ulogu imala hrvatska policija koja je bila na prvoj crti dodira s neprijateljem već od prvog dana rata. Dok je u djelomično okupiranom Pakracu temeljna policija neprekidno obavljala svoje policijske i obrambene zadaće, dotle je specijalna policija obavljala posebne izviđačko-operativne akcije po teško prohodnim padinama Psunja i Papuka: otkrivala borbene položaje pobunjeničke vojske, njihovo naoružanje, tajna skladišta, broj ljudi pod oružjem itd.
 
Kad je general Bobetko izdao zapovijed za akciju oslobađanja zapadne Slavonije, a poznavajući mogućnosti specijalne policije odredio im je zadatke za koje su trebali izvanredno tjelesno pripremljeni i naoružani borci. Djelotvornom akcijom trebalo je po sredini, sa zapadne i istočne strane, presjeći okupirano područje zapadne Slavonije na dva dijela i onemogućiti komunikaciju između Okučana na jednoj i Pakraca na drugoj strani.
Napadna operacija Bljesak započela je u 5.30 sati 1. svibnja 1995. i završena je oslobađanjem Okučana, Stare Gradiške i Jasenovca u popodnevnim satima 2. svibnja. Trajala je samo 31 sat. Već prvog dana akcije, oko 17 sati, došlo je od presijecanja okupiranog područja. Zapadni smjer kojim su trebali prijeći specijalci do spajanja jedinica bio je dug 16 kilometara zračne linije, a istočni šest kilometara brdovita i šumska terena. Zbog siline udara hrvatskih snaga pobunjenici su se povlačili, nisu uspjeli organizirati drugu crtu obrane i počela je masovna predaja civila i vojnika preobučenih u civile.
Hrvatska vojska je djelovala u južnom dijelu bojišta gdje se susrela s ozbiljnijim vojnim snagama i trebala je zaustaviti pokušaj bosanskih Srba da prijeđu Savu i prodru na oslobođeno područje.
Zajedničkom suradnjom između Hrvatske vojske i policije akcija je uspješno završena i pokazala je visok stupanj koordiniranja svih djelatnosti kako u obavještajnom tako i u taktičko – operativnom radu.
 
 

Uloga specijalne policije u akciji Oluja 

Nakon izuzetno uspješnog Bljeska, samo tri mjeseca kasnije, specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova RH profesionalno su i briljantno sudjelovale u oslobađanju, prema četničkom razmišljanju neosvojivog dijela nasilno stvorene «SAO Krajine».
Nakon neuspjelih pregovora sa srpskim teroristima i nakon njihova odbacivanja mirovnog plana međunarodnih posrednika Z-4, te zbog pogoršanja situacije na području Bosne i Hercegovine (mogućnost pada bihaćke enklave), hrvatski državni vrh donosi odluku da se vojno-redarstvenom akcijom hrvatskih oružanih snaga oslobode do tada okupirana područja sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine.
Oslobodilačka operacija oružanih snaga Republike Hrvatske započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati napadom oružanih snaga Republike Hrvatske na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.  Do 7. kolovoza u 18 sati, točnije u samo 85 sati oslobođena je većina okupiranog područja Republike Hrvatske, tj. preko 7 940 četvornih kilometara hrvatskog teritorija, a hrvatske snage u cijelosti su izbile na granicu Republike Hrvatske.
 
U sinkroniziranu i precizno isplaniranu napadnu operaciju krenulo je 138 800 pripadnika 
hrvatskih snaga koje su bile organizirane u pet gardijskih brigada, 28 pričuvnih brigada, 18 domobranskih pukovnija, Hrvatski gardijski zdrug, nekoliko postrojbi HV-a za specijalne namjene te specijalnih jedinica policije MUP-a RH.
Ukratko, glavni je zadatak policijskih specijalaca bio sličan kao u akciji Bljesak: prodor po najtežem terenu, razbijanje neprijateljskih snaga na dva dijela i onemogućavanje njegova prometovanja i komuniciranja između Korduna i Banije na sjeveru i južnog dijela Like i dijela Dalmatinske zagore oko Knina na jugu.
 
Glavni pravac djelovanja policijskih snaga je bilo spuštanje s Velebita, probijanje i osvajanje prve crte četničkih snaga koja je bila uspostavljena nešto zapadnije od prometnice Obrovac – Sv. Rok. Kasnije, daljnjim napredovanjem prema istoku, pokušati razbiti neprijateljsku obranu na prometnici Obrovac – Gračac, presjeći je, a prije toga osloboditi dvije vitalne točke, radiorelejni čvor Čelavac i Prezid. Stavljanjem tih dviju dominantnih točaka pod kontrolu stvorena je osnovica za oslobođenje Gračaca.
Ulaskom Hrvatske vojske u Knin, istodobno su specijalci ušli u Gračac. Tako su stvoreni preduvjeti da skupne snage specijalne policije napreduju dalje, istočno do Malovana i Otrića tako da presjeku cestu Knin – Srb i stvore mogućnost za daljnje napredovanje prema Srbu, a dolaskom u Srb zatvaranje prometnica prema BiH i našoj granici. Drugi dio naših snaga krenuo je iz Gračaca kao osnovice prema Bruvnu, da bi nakon dostignute crte na Bruvnu pregrupirali svoje snage tako što je jedan dio krenuo sjevernije prema Bruvnu, a potom iz Bruvna prema Udbini, a drugi dio prema Dobrom Selu, odnosno Gornjem i donjem Lapcu. Kako su snage napredovale uz manji otpor od očekivanog, jer je bila razbijena prva i druga crta iza kojih u dubini neprijatelj nije očekivao nikakav prodor i nije imao utvrđenu inženjerijsku crtu obrane, snage specijalne policije nezadrživo su i vrlo brzo ostvarile plan. Stvorena je mogućnost za uvođenje jedne bojne iz pričuve specijalne policije, koja je napredovala od Gornjeg Lapca prema Kulen Vakufu, i izbila na granicu, stavivši je pod nadzor. Tako su snage specijalne policije u tri dana izbile na državnu granicu na Uni.
Međutim, specijalna policija je imala i zadaću nadziranja i onemogućavanja prometa na relaciji Gračac – Medak, njene snage su se spustile sa sjeverne padine Velebita, oslobodile Sv. Rok i Lovinac, te izvršile na zapadnoj strani proboj preko Papuče prema čvrstom uporištu Metku – razbila se obrana i spojila se na Ribniku sa snagama zbornog područja Gospić.
 
Potpisivanjem predaje okruženog 21. kordunskog korpusa tzv. “Srpske vojske krajine” 8. kolovoza 1995. godine završena je akcija Oluja.