Iz fundusa Muzeja policije - Poligrafski uređaj

Poligrafski uređaj Keeler, Model 6303

Predmet: Poligrafski uređaj Keeler, Model 6303
Godine proizvodnje: oko 1960.
Država proizvodnje: SAD

Leonard Keeler je svojim ustrajnim radom na izradi i usavršavanju  poligrafa zaista „ubio“ nadu počiniteljima kaznenih djela da će pobjeći ruci pravde i izbjeći kaznu za počinjeno kazneno djelo.
Iako je umro relativno mlad, u 46. godini života, to nije utjecalo na njegov ukupni značaj za otkrića na polju poligrafije.  Zasluženo ga  zovu „ocem poligrafije“. 
U svom radu iskoristio je dotadašnje spoznaje Cesara Lombroza pionira kriminalistike i J. A. Larsena studenta medicine Kalifornijskog sveučilišta.
Lombroso,  talijanski psihijatar, antropolog i kriminolog 1895. godine je  eksperimentalno za vrijeme policijskih ispitivanja mjerio fiziološke promjene tlaka i pulsa kod osumnjičenih za kaznena djela.
Larsen je 1921. godine različite odvojene naprave za mjerenje disanja, krvnog tlaka i pulsa ugradio u jedan skladan i prenosiv aparat koji je mogao fiziološke promjene u organizmu simultano registrirati.
Međutim, tek je Keeler konstruirao i usavršio moderni poligraf,  aparat koji mjeri i registrira veći broj fizioloških funkcija, puls, krvni tlak, tjelesnu temperaturu, disanje i drugo. 1924 godine konstruirao je prvi poligraf u Los Angelesu,  i nazvao ga „Emotograph“. Uređaju je dodao važan detalj, pisaljke koje su sve vrijeme bilježile fiziološke promjene.
Keelerov poligraf prvi je puta upotrijebljen  2. veljače 1935. godine na dvojici  kriminalaca osumnjičenih za napad u gradu Portageau, država Wisconsin. Proglašeni su krivima na temelju rezultata poligrafskog ispitivanja. Njih dvojica su primjer kako nije uvijek dobro biti prvi.

Na ovom poligrafu je, u PU zagrebačkoj, radio dr. Zvonimir Roso (1928.-1997.) koji se smatra ocem poligrafske teorije i prakse u bivšoj Jugoslaviji.
Dr. Zvonimir Roso, kao začetnik poligrafije u Hrvatskoj i tvorac svjetski poznate „ zagrebačke škole poligrafa“, bio je ugledan praktičar, ali i jedan od rijetkih koji je uspio sintetizirati svoje iskustvo i objaviti prvi udžbenik s tog područja znanosti u jugoistočnoj Europi.
Autor je dviju knjiga i niza znanstvenih radova. Knjiga “Poligraf u kriminalistici” opisuje psihološke i fiziološke osnove poligrafskog testiranja, simptomatologiju ponašanja ispitanika, uvjete primjene poligrafa i metode rada. Knjigu koriste stručnjaci i studenti kriminalistike, prava i psihologije. Čuva se u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu.

Stranica