- Objavljeno: 16.11.2021.
Da se ne zaboravi
Muzej policije obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje izložbom „Da se ne zaboravi“
Povodom 30 godina od Bitke za Vukovar u Muzeju policije postavljena je izložba „Da se ne zaboravi“. Tih 100 dana junaštva naših branitelja koji su pružali otpor višestruko nadmoćnijem srpskom agresoru te patnja i stradavanje hrvatskog stanovništva ne smije se nikada zaboraviti.Na izložbi „Da se ne zaboravi“ može se vidjeti koja je bila uloga policije u obrani Vukovara 1991., što je od opreme i naoružanja korišteno u počecima obrane grada. Puno o tome govori i izjava zapovjednika obrane Borova Naselja, Blage Zadre,: „Sine, pancirku ne nose moji vojnici pa neću ni ja.“ Stoga je izložena ratno radna siva policijska odora, kakvu je nosio heroj s Trpinjske ceste Blago Zadro, pripadnik MUP-a. Na izložbi smo istaknuli važnu ulogu ispomoći upućenoj iz PU Varaždin i PU Slavonski Brod te zasluge specijalnih policijskih postrojbi Roda i Šiminih anđela pakla. U intervju s načelnikom PU Vukovar gospodinom Stipom Poleom, iz prosinca 1991. godine, može se pročitati koja je uloga vukovarske policije bila, čime je raspolagala te koliko im je značila ispomoć te odvažnost i odlučnost specijalnih postrojbi. Nakon okupacije grada policija je pretrpjela i velike gubitke, ranjavanja i zarobljavanja. Iz tog razloga izložene su čizme ZNG-e, umirovljenog policijskog službenika iz PU varaždin, Dragutina Špaca. Branitelji koji su nosili žute „Borovo“ čizme imali su kod neprijatelja „poseban tretman“. Špac je proveo 269 dana su srpskim logorima u Stajićevu, Nišu i Sremskoj Mitrovici. Čizme je uspio sačuvati u torbi sa svojim osobnim stvarima.
Izložba se može pogledati u Muzeju policije sve do 30. studenoga 2021.
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar je najveća, najkrvavija i najduža bitka Domovinskog rata. Započela je 25. kolovoza 1991. žestokim napadom na grad, a jedan od najjačih napada zbio se 14. rujna 1991. Žestoke borbe trajale su sve do 20. rujna. Samo u jednom danu uništeno je 17 neprijateljskih tenkova i jedan avion, ali i uz velike gubitke u ljudstvu i tehnici neprijatelj je osvojio važne strateške položaje. U tih nekoliko dana stradalo je 89 hrvatskih branitelja i civila.
Dovođenjem novih pojačanja i postrojbi JNA 30. rujan službeno je započela „Operaciju Vukovar“. Osvajanjem Marinaca te okruživanjem Bogdanovaca 1. listopada 1991. Vukovar se našao u potpunom okruženju. Prvi dana listopada smatraju se najkrvavijima u bitci za Vukovar.
Nadmoćniji neprijatelj slomio je herojski otpor malobrojnih i iscrpljenih branitelja i u ponedjeljak 18. studenoga 1991. okupirao je najveći dio Vukovara. Drugoga dana okupirano je i Borovo Naselje.
Uslijedila su masovna smaknuća hrvatskih branitelja te pljačka i progon civilnog stanovništva. U srpskim logorima i zatvorima zlostavljano je i mučeno najmanje 2796 osoba zarobljenih na području Vukovara.
Ovčara, hangar u kojem je bilo skladište poljoprivredne mehanizacije pretvoren je u logor za nesrpsko stanovništvo iz Vukovara i okolice. Na tom mjestu je u noći sa 20./21. studenoga 1991. ubijena 261 osoba, među kojima su hrvatski branitelji, ranjenici iz vukovarske bolnice, medicinsko osoblje i civili. Iz masovne grobnice eshumirano je 200 osoba, dok se za 61 osobom još uvijek traga.
Tijekom srpske agresije u Vukovaru je poginulo više od 1700 osoba, a prognano je oko 22 tisuće građana.
Nikada ne smijemo zaboraviti ljude koji su ginuli na prvim crtama bojišnice i legende obrane grada Vukovara.